Приказивање постова са ознаком transilvanija. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком transilvanija. Прикажи све постове

25. 7. 2024.

Transilvanija za početnike: Šta sve možeš u okolini Brašova za nekoliko dana


Transilvanija, oblast u središnjoj Rumuniji, sinonim je za tajanstvenu i udaljenu zemlju, o kojoj se raspredaju legende o vampirima i nečistim silama.

U fikciji, Transilvanija se često prikazuje kao jedno mračno mesto bez sunca, puno neprohodnih šuma i oštrih planinskih vrhova sa neosvojivim zamkovima. Ali, iako ova slika ima neke korene u realnosti, savremena Transilvanija daleko je od tamnog vilajeta u kojem putnici sa strane mogu pronaći samo nevolju - štaviše, danas je to turistički najatraktivniji region Rumunije, prepun istorijskih i prirodnih vrednosti, koji privlači posetioce iz čitavog sveta.

Današnja Transilvanija jedan je od turistički najpotcenjenijih predela Evrope, koji po lepotama može da parira mnogo popularnijim destinacijama - ogromno prostranstvo raznolikog pejzaža, istačkano gradovima bogate tradicije u kojima vreme istovremeno kao da stoji i nezadrživo teče unapred - mesto gde skoro svako može naći neku zanimljivost po svojoj meri.

Sa površinom većom od cele Srbije, Transilvaniju je nemoguće iole dobro upoznati za nekoliko dana, ali uz dobru organizaciju jedan (produženi) vikend može biti dovoljno vremena da se stekne neki osnovni utisak, a verovatno najbolja polazna tačka za istraživanje je Brašov - grad u samom središtu Rumunije oko kojeg je raspoređeno možda i najviše raznovrsnih znamenitosti koje će nekome ko dolazi ovamo prvi put predstaviti odličan presek svega onog što Transilvanija može da ponudi namernicima.

7. 7. 2023.

Bilten Putnik, leto 2023.


I ove godine leto malo kasni za kalendarom... Ali, kad su već stale dosadne kiše koje su natopile skoro ceo jun, za smenu godišnjih doba čekao se samo bilten Putnik.

Izgleda da ovo proleće nije bilo toliko inspirativno za putopisce, pa ovaj broj elektronskog glasila Planinarskog saveza Vojvodine em što je kasnio nekoliko dana em što je po obimu manji od nekoliko poslednjih brojeva...

Iskreno, za ovaj broj nisam ni planirao da šaljem nešto od priloga. Naravno, planinarilo se kao i obično, ali pošto gledam da bar za Putnik pišem o mestima koja nisu toliko u fokusu domaćih planinara činilo mi se nekako suviše passé da objavljujem tekstove o turama na mnogima dobro poznatoj Šar planini ili Atlasu koji možda zvuči kao egzotična destinacija ali ga godišnje poseti sigurno nekoliko stotina planinara iz Srbije i regiona, a neki su i pisali o njemu poslednjih godina...

Ipak, nagovoren od strane glavnog i odgovornog urednika Vlade Banića, morao sam da ličnim primerom privučem i druge autore da malo više naoštre olovke - a i da doprinesem kvantitetu - pa tako u novom Putniku možete pročitati čak dva moja teksta...

U nastavku slede stranice Putnika sa mojim prilozima.

29. 11. 2022.

Transilvanija za početnike: Zamak Korvina u Hunedoari


U turističkom smislu, susedna Rumunija bi se mogla bez mnogo razmišljanja nazvati jednom od najpotcenjenijih država Evrope. Planinska prostranstva, primorske destinacije i lepo uređeni gradovi čine je idealnim izborom kako za ljubitelje aktivnosti na otvorenom tako i za klasične izletnike koji traže nešto malo drugačije od najočiglednijih "mainstream" atrakcija.

Jedna od specifičnosti turističke ponude Rumunije su i dvorci Transilvanije, monumentalna zdanja fortifikacione arhitekture karakterističnog gotičkog oblikovanja, koja se po mnogo čemu mogu meriti sa daleko poznatijim dvorcima Bavarske, Loare...

Svaki od preko pedeset transilvanijskih dvoraca zanimljiv je na svoj način, ali ako bi se nabrajalo samo nekoliko onih koji se posebno ističu lepotom, veličinom i utiskom koji ostavljaju u samom vrhu te liste morao bi se naći i zamak Korvina u Hunedoari.

29. 7. 2022.

Transilvanijski Alpi: Retezat

Foto: Zoran Udovčić

Kao jedan od najdužih planinskih venaca Evrope, Karpati obuhvataju nebrojeno mnogo pojedinačnih planina i vrhova, od Visokih Tatri na krajnjem severozapadu do Rtnja kao najjužnije tačke. Međutim, srpskim planinarima je obično prva asocijacija na pomen Karpata susedna Rumunija.

Rumunski Karpati (ili Transilvanijski Alpi, kako ih još zovu) nepregledno su prostranstvo teško pristupačnih i negostoljubivih planina, gustih šuma, retkih naselja i surovih kamenih vrhova. Jedan od masiva rumunskih Karpata je i planina Retezat, koju smo imali prilike da posetimo u organizaciji beogradskog planinarskog društva Orfej.