13. 1. 2015.

Grad bez granica: Šta sve možeš u Pečuju za jedno popodne


Pečuj, jedan od najvećih gradova Mađarske, nalazi se na jugu zemlje, blizu granice sa Hrvatskom i na stotinak kilometara od granice sa Srbijom. Značajan je kulturno-istorijski centar, sa mnogo znamenitosti iz različitih epoha, zbog čega je 2010. godine proglašen Evropskom prestonicom kulture. 

U Pečuju svakako ima stvari za svačiji ukus, a možda najkarakterističnija osobina ovog grada je velika koncentracija izuzetnih spomenika na vrlo malom području istorijskog centra (svega oko kilometar u prečniku), tako da se za jako kratko vreme može videti mnogo zanimljivosti.

Šta se to sve može videti i uraditi u Pečuju za jedno popodne?


Pečuj je grad duge i bogate istorije. Prve naseobine na području današnjeg grada datiraju više od dve hiljade godina u prošlost, a naselje iz kog se direktno razvio savremeni Pečuj prvi put se pominje u drugoj polovini IX veka pod latinskim imenom Quinque Basilicae - "pet crkava", što aludira na legendu po kojoj je za potrebe izgradnje grada korišćen materijal sa pet razgrađenih ranohrišćanskih bazilika.

Iz prevoda tog oblika imena na druge jezike nastalo je i današnje ime grada - od praslovenskog "Peč" (u značenju "pet") - koje se prvi put javlja u XIII veku.

Specifičan geografski položaj Pečuja uslovio je veliku etničku raznovrsnost, pa tako i danas ovde pored Mađara žive velike zajednice Nemaca, Rumuna, Hrvata, i značajan broj Srba, Slovaka, pa čak i Turaka i Grka. Zbog toga je Pečuj zaradio nadimak "Grad bez granica" (Határtalan város), što je 2010. godine usvojeno kao zvanični moto grada.
 
 
Arhitektura

S obzirom na dug kontinuitet naseljenosti ovog prostora, arhitektura Pečuja je raznovrsna i obiluje dobro očuvanim spomenicima iz različitih epoha.
 
Uže gradsko jezgro čine pretežno barokne zgrade, sa neizbežnim tragovima secesije i eklekticizma, ali i nekoliko vrednih građevina iz starijih vremena.

Trg Sečenji


Centralni gradski trg Sečenji (Széchenyi) oivičen je mnoštvom reprezentativnih zgrada, među kojima se ističu Kasim-pašina džamija (podignuta između 1543 i 1546, pretvorena u katoličku crkvu 1702), upravna zgrada Baranjskog okruga (podignuta 1897) i Gradska kuća (građena između 1831 i 1832).
 
Samim trgom domiiraju konjanička statua Hunjadi Janoša i spomenik Svetog Trojstva (takozvani stub kuge), kao autohtona austrougarska spomenička forma.

Upravna zgrada Baranjskog okruga
Gradska kuća sa statuom Janjoša Hunjadija i spomenikom Svetog Trojstva
Kasim-pašina džamija


Nešto dalje od trga nalazi se impozantna bazilika Svetog Petra i Pavla, poznata i kao "Pečujska katedrala", iz XI veka, nesvakidašnje forme sa četiri zvonička tornja visoka oko šezdeset metara.

Još malo dalje je takozvana Barbakan kula iz XV veka, poslednji ostatak gradskih zidina koje su






Od trga Sečenji kreće ulica Kiralji (Király), glavna pešačka strada sa mnogobrojnim kafićima, restoranima, buticima i autentičnim zanatskim radnjama.

Ulica Kiralji je ona tipična žila kucavica pešačke zone kakvu danas ima svaki evropski grad koji iole drži do sebe, ali za razliku od užurbanih i nagužvanih centara na drugim mestima u Pečuju i ona nekako odiše tipičnom panonskom ležernošću...





Kultura

Pečuj je poznat i po velikom broju muzeja i galerija najraznovrsnije tematike, grupisanih u takozvanoj četvrti kulture, severno od glavnog trga.

Verovatno su najpoznatiji muzej čuvene Žolnai keramike, koja se proizvodi isključivo u Pečuju od kraja XIX veka, i galerija Viktora Vazarelija (1906-1997), svetski poznatog avangardnog umetnika rodom iz Pečuja.





Uz baziliku Svetog Petra i Pavla nalazi se i crkveni muzej, a u blizini je i ulaz u ranohrišćanske katakombe iz IV veka koje se nalaze na UNESCO-voj listi svetske baštine.

Tu su još i muzej rudarstva, ali i muzeji vrlo specifične tematike poput muzeja marcipana, plišanih medvedića i više umetničkih galerija.
 
Ulaznice u muzeje generalno koštaju oko 1500 forinti (5 €), a na pojedinim mestima je potrebno posebno doplatiti za korišćenje fotoaparata (oko 1 €).






Hrana i piće

Najveći broj restorana nalazi se u i oko ulice Kiralji. Zastupljene su najraznovrsnije kuhinje, od neizbežne lokalne, preko standardnih evropskih do egzotičnih istočnjačkih...

U samoj ulici Kiralji lokali su uređeni modernije, dok je u bočnim uličicama moguće naći simpatične kafanice starinskog duha sa više nego povoljnim cenama gde se za 4-5 € može se pojesti kompletan ručak sa supom ili čorbom, glavnim jelom, salatom i pićem. Mađarski specijaliteti uključuju razne vrste gulaša i paprikaša, koji nisu stereotipno ljuti, već više slatkasti od (za nas) neobične mešavine začina.

Mađarska je poznata po odličnom vinu, koje je uz to neverovatno jeftino: buteljka od 0,75 l u restoranu staje oko 1000 forinti (malo više od 3 €), dok u vinarijama i marketima praktično nema flaše skuplje od 1500 forinti (oko 5 €), što se odnosi na najkvalitetnija vina poput Egera i tokajskih vina.

Za ljubitelje piva, autentični pečujski proizvod je svetlo pivo Szalon, blagog ukusa i nižeg sadržaja alkohola (4,6%), a u pivnicama i restoranima mogu se naći i poznata nemačka i austrijska piva, po ceni već od 1 € po krigli ili flaši.




Šoping

Prva asocijacija na velike kupovine u Mađarskoj za žitelje Srbije je Segedin, a Pečuj za njim zaostaje samo zbog veće udaljenosti od naše granice. Veliki tržni centar Árkád zauzima ceo jedan blok u centru grada i u njemu je moguće kupiti praktično sve "od igle do lokomotive".

Garderoba i obuća su čak i duplo jeftiniji nego u Srbiji, s tim što su cene sportske opreme otprilike na istom nivou. U okviru tržnog centra je i Interspar supermarket, sa cenama znatno nižim od naših. Tehnička roba je ipak nešto skuplja nego kod nas.



Iako možda nije vrhunska turistička destinacija, Pečuj svakako vredi posetiti. Za obilazak istorijskog centra sa posetom odabranim muzejima i galerijama i ručkom/večerom, jedno popodne je sasvim dovoljno.

Ipak, kad se uzme u obzir dužina putovanja (6 do 7 sati od Beograda, u zavisnosti od pauza i zadržavanja na granici), i dan ili dva više nikako neće škoditi. U "Gradu bez granica" uvek će se naći neka zanimacija...




Нема коментара:

Постави коментар