30. 9. 2016.

Biseri Đerdapa: Treskavac


Đerdapska klisura koliko razdvaja toliko i spaja srpsku i rumunsku obalu Dunava.

Iako se dve države nalaze na suprotnim stranama moćne reke, povezuju ih izvanredne prirodne i kulturne vrednosti, zbog čega su obe strane stavile ovaj prostor pod visok stepen zaštite. Tako se nasuprot najvećeg nacionalnog parka Srbije nalazi skoro duplo veći rumunski park prirode Gvozdena Kapija (Porțile de Fier).

Ali, iako se objektivno mora priznati da je srpska strana bogatija zanimljivim mestima, to naravno ne znači da ni rumunska nema svojih atrakcija: jedan od najinteresantnijih i najprivlačnijih prirodnih lokaliteta Đerdapa nalazi se upravo sa rumunske strane - planinski vrh Treskavac.

27. 9. 2016.

Biseri Đerdapa: Miroč planina


Probijajući se kroz najjužnije delove karpatskog masiva, Dunav kao da se nakratko koleba na svom putu ka Crnom moru, pa odjednom zaokreće nazad ka zapadu.

Pre nego što se ponovo predomisli i nastavi kuda je i naumio, opisuje veliki luk oko jednog komada zemlje koji na karti podseća na ključ, pa ga tako i nazivaju.

Stešnjen između mističnih predela istočne Srbije i zagonetnih prostranstava jugozapadne Rumunije, ovaj ključ kao da ipak više tajni skriva nego što otključava. Usred njega izdiže se Miroč planina, carstvo lekovitih trava i epskih junaka...

21. 9. 2016.

Biseri Đerdapa: Lepenski vir


Postoje na svetu mnogi lokaliteti od izuzetnog značaja. Velike prirodne lepote, vredni arhitektonski i kulturni spomenici, važna arheološka nalazišta, mesta gde su ispisivane stranice istorije...

Kao kolevka zapadne civilizacije, ali i područje neverovatnih prirodnih kontrasta, Balkansko poluostrvo prebogato je svim ovim. Međutim, retko gde se toliki broj takvih dragocenosti može naći kao na Đerdapu, najvećem nacionalnom parku Srbije koji obuhvata okolinu najveće evropske klisure.

Teško je pobrojati šta je sve na Đerdapu najveće i najznačajnije i u kojim okvirima, ali jedno mesto izdvaja se visoko iznad ostalih: Lepenski vir - zagonetna i fascinantna naseobina, najstarije trajno ljudsko stanište ikada otkriveno.

16. 9. 2016.

Visoko na Visokim Tatrama



Kao najseverniji i najviši deo Karpatskog lanca, Visoke Tatre su jedan od najimpresivnijih planinskih terena u Evropi, pa i na svetu.

Na oko hiljadu kvadratnih kilometara pod zaštitom, u prvom evropskom prekograničnom nacionalnom parku (između Slovačke i Poljske), prostire se preko 600 kilometara uređenih planinarskih staza, petnaestak popularnih skijališta i na desetine visokih vrhova, od čega oko trideset sa nadmorskom visinom preko 2500 metara...

Ovo je mesto stvoreno za uživanje u surovoj prirodi i mesto u koje će se svaki pravi planinar zaljubiti na prvi pogled.