25. 11. 2016.

Šta sve možeš u Subotici za jedno popodne


Poimanje lepote potpuno je subjektivno, ali i pored toga Subotica objektivno važi za jedan od najlepših gradova regiona. Zato ne čudi da se pre dve godine našla i na listi najatraktivnijih city break destinacija u svetu po izboru časopisa The New York Times, rame uz rame sa Bečom, Atinom, Roterdamom...

A šta je to toliko očaravajuće u Subotici, može se uveriti svako ko odvoji makar jedno popodne za posetu. Dakle, šta se sve može videti i uraditi u Subotici za jedno popodne?


Istorija

Naselje pod imenom Zabatka iz kojeg se razvila današnja Subotica prvi put se pominje u istorijskim spisima 1391. godine, mada se smatra za dosta starije.

Položaj naselja na razmeđu dve velike srednjovekovne sile, Ugarske i Turske, kao i na liniji seobe mnogih naroda, uslovili su šaroliko nasleđe u koje su Srbi, Mađari, Nemci, Bunjevci, Slovaci, Jevreji i drugi svi ugradili nešto svoje.




Nakon poraza Ugara od Turaka kod Mohača 1526. godine Subotica postaje prestonica kratkotrajne države samozvanog cara Jovana Nenada, koja se smatra pretečom današnje Vojvodine.

Misteriozni Jovan Nenad ubijen je već sledeće godine, ali je ostao simbol borbe za nezavisnost među vojvođanskim Srbima, tako da mu je na četiri veka od smrti (1927. godine) u centru Subotice podignut spomenik koji je izradio čuveni vajar Petar Palavičini.

Spomenik su 1941. srušili fašisti, ali je po originalnom gipsanom odlivku ponovo napravljen 1991. godine.




Subotica je doživela procvat za vreme vladavine Marije Terezije, a ubrzan razvoj počinje 1779. godine kada naselje dobija značajan status slobodnog kraljevskog grada, a tim povodom i novo ime Maria-Theresiopolis.

Pod različitim imenima grad se nalazio u sastavu Habzburške monarhije i kasnije Austrougarske sve do kraja I svetskog rata, a vekovi provedeni pod zastavom najjače srednjoevropske sile ostavile su dubok trag koji se i danas oseti u jedinstvenom duhu grada.




Arhitektura

Na arhitektonsko oblikovanje Subotice presudno su uticali bečki trendovi.

Tokom XVIII i XIX veka veći broj objekata podignut je u maniru baroka, a verovatno najznačajnija građevina ovog stila je subotička katedrala, punim imenom Rimokatolička crkva Svete Tereze Avilske, građena između 1773. i 1797. godine. Crkvu karakteriše monumentalno pročelje sa dva visoka zvonika i timpanonom, sa klasicističkom fasadnom plastikom.






Ipak, najznačajniji deo subotičkog graditeljskog fonda izgrađen je u stilu art nouveau, tačnije u varijanti bečke secesije.

Većinu ovih zgrada projektovao je tandem mađarskih arhitekata Marcel Komor i Deže Jakab, a među njihova dela ubrajaju se Gradska kuća, sinagoga, palićki vodotoranj i još dosta objekata najrazličitije namene.




Subotička Gradska kuća verovatno je najreprezentativniji primer upravne zgrade ovog tipa na našim prostorima. Građena između 1908. i 1910. godine, poznata je po kitnjastim fasadama sa intenzivnom upotrebom Žolnai keramike i visokom zvoniku jarko crvene boje.

Ako se izuzme nekoliko visokih objekata u sremskom delu Beograda, zvonik visine 76 metara i danas je najviša zgrada u Vojvodini.





Oko Gradske kuće formiran je trg kojim dominiraju dve fontane obložene Žolnai keramikom, takozvane Plava i Zelena fontana.

Na trgu se nalazi i spomenik Svetog trojstva (ili Stub kuge), autentična austrougarska spomenička forma koja je bila veoma zastupljena i na području Vojvodine. Spomenik je prvobitno podignut 1815. godine, ali je 1964. izmešten sa glavnog trga, a u maju 2016. je rekonstruisan i vraćen na originalnu lokaciju.





Subotička sinagoga smatra se za jednu od najistaknutijih građevina jevrejskog nasleđa u Evropi. 

Građena je između 1901. i 1903. godine u stilu bečke secesije sa dekoracijama u pseudomavarskom stilu. U vreme izgradnje bila je druga po veličini u svetu, a i danas se često svrstava među najlepše.





Kultura

Kao i u svakom značajnijem gradskom centru, u Subotici postoji veći broj muzeja i galerija. 

Najznačajniji su Gradski muzej, sa više zbirki i legata, i Galerija moderne umetnosti smeštena u živopisnoj palati Rajhl, koju je 1904. godine za svoje potrebe izgradio arhitekta Ferenc Rajhl. Palata Rajhl je još jedno remek-delo secesije, pa je vredi videti i bez posete galeriji.





U samom centru nalazi se Gradska biblioteka sa fondom od preko 300.000 knjiga, smeštena u neobaroknoj zgradi izgrađenoj 1897. godine po projektu Ferenca Rajhla, sa dva monumentalna atlasa na glavnoj fasadi.

Na glavnom trgu je i zgrada Narodnog pozorišta, rekonstruisana po ugledu na originalnu neoklasicističku građevinu iz 1854. godine koja je 2007. srušena usled dotrajalosti uprkos zaštiti koju je uživala kao spomenik kulture od velikog značaja.




Zabava

Pored kulturno-umetničkih sadržaja, Subotica nudi i niz mogućnosti za relaksaciju i zabavu.

Zabavni sadržaji uglavnom su koncentrisani oko Palićkog jezera, a najpoznatiji objekat u kojem se održavaju festivali, koncerti i performansi je Velika terasa iz 1912. godine. Objekat se danas najviše koristi za konferencije, ali raspolaže i velikom balskom dvoranom i dvema otvorenim terasama za razne manifestacije.




Poznati palićki zoološki vrt osnovan je 1949. godine, što ga čini drugim po starosti u Srbiji (posle beogradskog).

Palićki zoo vrt funkcioniše i kao prihvatilište za ugrožene vrste, a važi za mnogo humaniji od beogradskog, jer se na dvostruko većoj površini nalazi četiri puta manje životinjskih vrsta.





Iće i piće

Okolina Subotice poznata je po odličnim vinima, a autohtone sorte su kevedinka (belo) i kadarka (crno). Pored lokalnih sorti, na peskovitom terenu uspevaju i rizling, šardone, sovinjon, merlo...

U gradu i okolini radi nekoliko vinarija, od kojih je možda najpoznatija Zvonko Bogdan, koja doduše nije u vlasništvu poznatog pevača već samo nosi njegovo ime.



Mada se u samom centru Subotice nalazi više nacionalnih i internacionalnih restorana, u dobrom zalogaju najbolje se može uživati na nekom od desetak uređenih salaša oko grada.

Možda najpoznatiji su Majkin salaš i Cvetni salaš na Paliću i Rokin salaš kraj Ludaškog jezera. Od specijaliteta treba probati perkelt (gulaš sa testeninom sa prženom slaninom i sirom), paprikaš od petla sa knedlama ili tradicionalni bački ručak koji ima "red svoj logičan"... A za ljubitelje ribljih specijaliteta tu su i mnogobrojne čarde.



Kafica posle ručka može se popiti u raznim kafićima u gradu, a po mnogima najlepše mesto za to je Ženski štrand na Paliću.

Drveni objekat na samoj obali jezera sagrađen je početkom prošlog veka, a prvobitno je služio kao kupalište gde su dame mogle da se brčkaju skrivene od radoznalih pogleda gospode sa obale.





Prirodne lepote

Budući da se nalazi u srcu Panonske nizije, Suboticu odlikuje tipičan ravničarski reljef.

Na svega nekoliko kilometara od grada nalaze se dva velika jezera - Palićko i Ludaško. Palićko jezero je najveće prirodno jezero u Srbiji, a po nekim teorijama predstavlja ostatak Panonskog mora. Još od XIX veka poznato je kao izletište, ali i banja sa lekovitim blatom.



Severno od Subotice prostire se Subotička peščara, zaštićena kao predeo izuzetnih odlika.

Iako je karakteriše neplodan peskoviti teren, ipak je bogatija vegetacijom od drugih peščara u Srbiji, a naročito je popularna za pešačenje, sa mnoštvom markiranih staza na kojima se od 2012. godine redovno održavaju i treking takmičenja, što Subotičku peščaru čini jednim od prvih trekingaških terena kod nas...




Ako nekome i posle svega nije jasno zašto se Subotica smatra jednom od najboljih city break destinacija u regionu, jedino što može učiniti jeste da se uveri sam.

A ako je ovaj prelepi vojvođanski grad bio dovoljno dobar probirljivim kritičarima New York Timesa, valjda će se svideti i našima.




6 коментара:

  1. Анониман28/4/17 18:27

    Sjajan kratki prikaz! Bravo!
    No, za nas koji ipak volimo detaljno, preporučujem ovu seriju kratkih TV priloga pod zajedničkim nazivom "Ovo je Subotica":
    https://www.youtube.com/watch?v=F8Kq3Jpy3to (link na prvi prilog)

    ОдговориИзбриши
  2. Lijep tekst jedino sam se razočarao kvalitetom hrane na Majkinom salašu. Preferiram Kapetanov rit.... Ljudi izuzetno gostoljubivi...topli i rado dolazimo. I sutra idemo u Vilu Lujzu a nadamo se lijepom vremenu i dobroj hrani a i hladnoj kevedinki...špriceru...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Nisam ulazio u kvalitet hrane, pa eto neka Vaš komentar bude preporuka (ili ne). Lično preferiram neke od restorana u gradu u odnosu na salaše, ali o ukusima svakako ne treba raspravljati... Drago mi je da ste se ipak lepo proveli, i hvala na komentaru. Pozdrav!

      Избриши
  3. Sve je to lepo ali treba se rešiti problem sa odvodom kanalizacije. Palićko jezero zagađeno. Po gradu često udari jakog smrada kanalizacije ili cega već.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Mislim da ovo ipak nije prava adresa za rešavanje komunalnih problema... Svejedno, hvala na komentaru. Obratićemo pažnju sledeći put kad dođemo u Suboticu.

      Избриши